Koja je sigurnost poreznih obveza?

Servis

Porezno tijelo, nastojeći osigurati učinkovitost budućeg izvršenja porezne obveze, može uspostaviti osiguranje za tu obvezu. Osiguranje poreznih obveza uređeno je Zakonom o poreznom pravilniku (u daljnjem tekstu o.p.).

Osiguranje poreznih obveza u odnosu na osiguranje građanskopravnih potraživanja razlikuje se po tome što je obvezno. Nije sud taj koji odlučuje hoće li primijeniti jamstvo nakon što sasluša obje strane u sporu, a porezno tijelo (kao stranka) u jednostranoj odluci.

Sigurnosni postupci jedan su od mnogih načina dobivanja poreza od strane poreznih tijela. Valja napomenuti da je postupak osiguranja samo pomoćne prirode, što znači da nikada neće biti pokrenut spontano, već uvijek prati druge postupke, npr. revizijski postupak ili poreznu ovrhu. Međutim, ona nije namijenjena ispunjenju obveze, već samo predstavlja jamstvo da će ovrha usluge biti moguća u budućnosti.

Koja je priroda osiguranja poreznih obveza?

Osiguranje imovine uređeno je odredbama čl. 33-33g o.p. Porezno tijelo u pravilu ima pravo osigurati obveze i prije utvrđivanja ili utvrđivanja iznosa novčanog potraživanja, ako bi nedostatak tog osiguranja mogao omesti ili osujetiti učinkovito provođenje ovrhe, a zasebni propisi dopuštaju takvu zaštitu porezne obveze. Ovo pravilo vrijedi i za obveze plaćanja unaprijed.

Primjer 1
Primjer takve situacije može biti osiguranje budućih obveza na imovini dužnika koji redovito kasni s plaćanjem javnih nameta (uključujući uplatu doprinosa za socijalno osiguranje) ili raspolaže imovinom na način koji bi mogao ometati poreznu ovrhu u budućnosti. .

Jamstvo na nekretnini može se uspostaviti:

  1. Prije roka, odnosno kada je poznat iznos porezne obveze;

  2. Prije donošenja rješenja kojim se utvrđuje ili utvrđuje iznos porezne obveze. Ovaj način osiguranja odvijat će se tijekom poreznih postupaka ili poreznih revizija. Obveza još ne postoji, ili postoji, ali njezina vrijednost još nije poznata, već će se utvrditi tek rješenjem poreznog tijela kojim se okončava određeni postupak ili inspekcijski nadzor. U poreznom postupku tijelo u rješenju o jamstvu navodi okvirni iznos porezne obveze, a u rješenju kojim se inspekcijski postupak zaključuje, osim iznosa poreza, navodi i iznos zatezne kamate.

Kada istječe zaštita?

Sukladno čl. 33.a Zakona o radu rješenje o utvrđivanju i utvrđivanju porezne obveze samostalan je temelj za ovrhu. Sukladno navedenoj odredbi, ova odluka prestaje važiti u tri slučaja:

  1. Nakon 14 dana od dana dostave rješenja kojim se utvrđuje iznos porezne obveze;

  2. Na dan dostave rješenja kojim se utvrđuje iznos porezne obveze;

  3. Na dan dostave rješenja kojim se utvrđuje iznos povrata poreza.

Treba imati na umu da zastarjelost rješenja o osiguranju porezne obveze ne znači da prestaje i jamstvo za dobro izvršenje posla doneseno na temelju njega. Ako je u roku od 14 dana od dana prestanka važenja rješenja izdano rješenje o ovrsi, osiguranje poreznih obveza će se pretvoriti u rješenje o ovrsi.

Koji su oblici sigurnosti?

Imovina poreznog obveznika može se osigurati:

  • prema odredbama o ovršnom postupku u upravi, odnosno obveznom;

  • prihvaćanjem zahtjeva poreznog obveznika za osiguranjem njegove imovine. Takvo osiguranje može se napraviti u obliku:

    • bankovno ili osiguranje osiguranja;

    • bankovna garancija;

    • mjenica s bankovnim jamstvom;

    • ček ovjeren od strane domaće banke izdavatelja čeka;

    • registrirani zalog na pravima iz vrijednosnih papira izdanih od strane Državne riznice ili Narodne banke Poljske - po njihovoj nominalnoj vrijednosti;

    • odobravanje iznosa na escrow računu poreznog tijela;

    • pisano, neopozivo ovlaštenje poreznog tijela, potvrđeno od banke ili zadružne štedno-kreditne zajednice, da isključivo raspolaže sredstvima akumuliranim na računu oročenog depozita.

Porezni obveznik ima potpunu slobodu u odlučivanju o obliku osiguranja.

Koje su specifične vrste sigurnosti?

Za osiguranje porezne obveze porezno tijelo može koristiti svoje posebne metode, tj.:

  • obvezna hipoteka,
  • porezno založno pravo.

Što je obvezna hipoteka?

Institucija obvezne hipoteke u nadležnosti je Državne riznice ili jedinica lokalne samouprave (porezna tijela) na svim nekretninama poreznog obveznika (članak 34. Poreznog zakona). Hipoteka se može osnovati radi osiguranja poreznih obveza koje proizlaze iz uručenja rješenja o utvrđivanju zaostalih poreznih obveza, kao i zakasnele kamate na ta potraživanja.

Osnova za upis je porezno rješenje izdano poreznom obvezniku. Valja naglasiti da ova odluka ne mora biti konačna. Ono po čemu se obvezna hipoteka razlikuje od ugovorne je pravilo prvenstva. Obvezna hipoteka ima prednost u odnosu na sve ostale vrijednosne papire, osim kod bankovnog kredita. To znači da će u situaciji kada je određena nekretnina već stavljena pod hipoteku, porezno tijelo imat prednost u namirivanju svojih potraživanja u odnosu na ostale vjerovnike - osim banaka. Štoviše, ako nekretnina nema zemljišne knjige, porezna uprava može podnijeti zahtjev za izdavanje zemljišne knjige za osiguranu nekretninu.

Upis u zemljišnu knjigu i hipoteku u vezi hipoteke vrši nadležni okružni sud, na zahtjev poreznog tijela. Trenutak nastanka hipoteke je trenutak dostave rješenja koje je temelj za upis, a ne sam upis.

Važno je da porezno tijelo ne može koristiti opterećenu nekretninu. Tek kada se nekretnina proda, iz dobivenog iznosa podmiruju se porezne obveze. Nije bitno tko je vlasnik opterećene nekretnine.

Što je porezno založno pravo?

Porezni zalog uređen je odredbama čl. 41-46 i o.p. U nadležnosti je Državne riznice i jedinica lokalne samouprave. Njegov predmet može biti svaka pokretna imovina u vlasništvu poreznog obveznika ili poreznog obveznika i njegovog supružnika (zajednička imovina), kao i prenosiva imovinska prava - ako na dan osnivanja založnog prava njihova vrijednost iznosi najmanje 12.600 PLN. Porezno založno pravo ne može biti opterećeno stvarima ili imovinskim pravima koja nisu predmet ovrhe i koja mogu biti predmet hipoteke.

Značajka ove vrste založnog prava je činjenica da ono djeluje protiv svakog vlasnika predmeta zaloga i ima prednost u odnosu na njegove osobne vjerovnike (analogno obveznoj hipoteci).

Zalog nastaje zajedno s upisom u registar poreznog založnog prava, koji se donosi na temelju rješenja o poreznoj obvezi, odnosno na temelju porezne prijave - ako obveza navedena u njemu nije izvršena. Registar poreznog založnog prava vode čelnici poreznih ureda.

U situaciji kada porezni dug nije podmiren, tijelo će svoje potraživanje od predmeta zaloga moći namiriti putem administrativne ovrhe.

Odredbom čl. 46 g o.p. navodi u kojim situacijama prestaje fiskalni zalog:

  • na dan prestanka porezne obveze,

  • na dan brisanja upisa iz registra,

  • na dan ovršne prodaje predmeta zaloga.

Započnite besplatno probno razdoblje od 30 dana bez obaveza!

Osiguranje poreznih obveza – sažetak

Osiguranje poreznih obveza je institucija poreznog prava koja poreznim vlastima omogućuje jednostrano, autoritativno uplitanje u isključivo imovinsko pravo poreznog obveznika. Pritom treba istaknuti da ne obavlja samostalnu funkciju i uvijek prati ostale porezne postupke. Porezno tijelo u pravilu ima pravo osigurati obveze i prije utvrđivanja ili utvrđivanja visine poreza. To se događa u situaciji u kojoj bi nedostatak takvog osiguranja mogao ometati ili osujetiti učinkovitu provedbu porezne obveze određenog poreznog obveznika, a posebne odredbe dopuštaju takvo osiguranje poreznih obveza. Ovo pravilo vrijedi i za obveze prije dospijeća.